TRAMP ŠALJE PRIVATNU VOJSKU U UKRAJINU?! "To je efikasno sredstvo za odvraćanje Putina" (FOTO)
Američke privatne vojne kompanije mogle bi biti raspoređene u Ukrajini kao deo dugoročnog mirovnog plana.
Američki predsednik Donald Tramp navodno pregovara sa evropskim saveznicima o tome da dozvoli naoružanim izvođačima radova da pomognu u izgradnji utvrđenja kako bi zaštitili američke interese u zemlji. Plan se razvija kao zaobilazno rešenje nakon što je američki predsednik obećao da američke snage neće biti stacionirane u Ukrajini.
Američki izvođači radova mogli bi biti raspoređeni da pomognu u obnovi odbrambenih sistema na frontu, novih baza i zaštiti američkih kompanija, a prisustvo privatnih vojnika delovalo bi kao odvraćajući faktor u sprečavanju ruskog kršenja potencijalnog primirja.
Konačni detalji bi mogli biti objavljeni već ovog vikenda
Ovaj plan se razmatra zajedno sa nizom drugih bezbednosnih garancija koje je sastavila Koalicija voljnih, koju predvode Velika Britanija i Francuska, a koje će činiti osnovu dugoročnog mirovnog plana.
Konačni detalji - koji uključuju vazdušni nadzor, obuku i pomorske misije u Crnom moru - mogli bi biti objavljeni već ovog vikenda nakon nedelja diplomatskih aktivnosti izazvanih Trampovim razgovorima sa Putinom na Aljasci.
Evropski vojni planeri su pojačali svoj rad nakon što je Tramp rekao evropskim liderima da je Putin otvoren za bezbednosne garancije za Ukrajinu od zapadnih saveznika. Američki predsednik je takođe signalizirao spremnost da podrži ono što bi mogla postati jedna od najvažnijih misija u inostranstvu od ratova u Avganistanu i Iraku.
Jačanje granične odbrane
Evropski zvaničnici su rekli da je primarna strategija za sprečavanje budućeg rata nastavak obnove ukrajinskih oružanih snaga koje će služiti kao glavni oblik odvraćanja. Prema planu, ukrajinske trupe bi branile utvrđenu granicu na liniji fronta, kako je dogovoreno u mirovnom sporazumu.
Evropski saveznici u NATO-u bi ponovo naoružali i obučavali ukrajinske snage, koristeći postojeće i nove mehanizme.
Na primer, Ukrajina bi mogla da nastavi da kupuje američke sisteme kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Patriot ili raketni lanseri Himars, koristeći sredstva koja su obezbedili evropski saveznici, navodi britanski „Telegraf“.
Tvrđave i baze na prvoj liniji fronta mogli bi da grade američki privatni vojni izvođači radova, kao što je to urađeno u Iraku i Avganistanu.
Prisustvo američkih vojnika po izvođačima radova na terenu u Ukrajini bi se smatralo velikim podsticajem za evropske sile koje traže američku podršku za potencijalni mirovni sporazum. Njihovo raspoređivanje bi signaliziralo da Bela kuća ima interes u sukobu i povećalo bi efekat odvraćanja od ruskog napada iz straha od američke odmazde, rekli su izvori.
Diskusije o korišćenju američkih izvođača radova mogu se pratiti još od potpisivanja zajedničkog sporazuma između Vašingtona i Kijeva o eksploataciji velikih ukrajinskih rezervi minerala i retkih zemnih elemenata.
Bela kuća se i dalje protivi slanju svojih snaga u Ukrajinu, ali je pristala na široku podršku evropskim snagama koje bi trebalo da budu osnova svakog mirovnog sporazuma.
Izvor je za britanski „Telegraf“ rekao da američki privatni izvođači radova „dovode američke 'čizme', odnosno nosioce američkih pasoša, na teren, što je onda efikasno sredstvo odvraćanja za Putina“.
Zvaničnici su rekli da bi korišćenje privatnih izvođača radova omogućilo Trampu da ublaži strahove među svojim pristalicama iz programa MAGA koji se protive stranoj intervenciji, a istovremeno bi mu pružilo još jedan poslovni dogovor za promociju.
Neke evropske zemlje su predložile ideju o demilitarizovanoj tampon zoni kako bi se razdvojile ukrajinske i ruske snage nakon završetka borbi. Zonu bi mogle da nadgledaju mirovne snage ili posmatrači, kako bi se Kijev i Moskva dogovorili u eventualnom mirovnom sporazumu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski bi verovatno zatražio da se evropske snage stacioniraju u toj zoni. Kremlj je predložio da Kina može biti korišćena kao garant bezbednosti u pregovorima o mirovnom sporazumu.
Tramp je takođe predložio raspoređivanje kineskih snaga kao mirovnih snaga u posleratnoj Ukrajini tokom sastanka sa evropskim liderima prošle nedelje, prema pisanju Fajnenšel tajmsa.
Razlike između zaraćenih zemalja znače da je malo verovatno da će sve strane prihvatiti ovu opciju.
Ideju, koju je prvi predložio Putin, odbacila je Evropa, a Zelenski ju je ranije odbacio zbog kineske podrške ruskim ratnim naporima. Evropske zemlje insistiraju da ne žele da stacioniraju svoje vojnike na prvim linijama fronta između ukrajinske i ruske vojske.
Odgovarajući na izveštaje o mogućnosti stvaranja tampon zone, Zelenski je rekao da bi Rusi mogli da se povuku ako žele da stvore više prostora između sebe i ukrajinskih snaga.
Mirovne snage
Evropske snage bi mogle biti stacionirane dublje u Ukrajini kao treća linija odbrane u slučaju još jedne ruske invazije.
Oni bi uglavnom bili još jedno sredstvo odvraćanja, sastavljeno od hiljada evropskih vojnika. „Glavni cilj je da pokažemo Ukrajincima da bismo bili u borbi sa njima ako Rusija ponovo napadne“, rekao je jedan zvaničnik za britanski „Telegraf“.
Desetine zemalja su izrazile spremnost da učestvuju u rasporedu. Među njima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Nemačka, Belgija, kao i baltičke, nordijske i skandinavske zemlje.
Prvobitno se razmatralo raspoređivanje oko 30.000 evropskih vojnika. Taj broj je smanjen zbog nedostatka resursa i strahova da bi mogao biti „prejak“ u Putinovim očima, dodao je izvor.
Ponude za podršku misiji često nisu praćene konkretnim obećanjima o učešću, rekli su zvaničnici. Međutim, to bi bilo uslovljeno nizom američkih obećanja o podršci, uključujući logističku i obaveštajnu pomoć.
Telegraf je ranije objavio da će mirovne snage biti raspoređene u Ukrajini na period od pet do deset godina ili dok zemlje uključene u misiju ne budu uverene u sposobnost ukrajinske vojske da se brani.
Misija vazdušnog nadzora
Evropske zemlje razmatraju uvođenje zone zabrane leta koja bi omogućila Ukrajini da bezbedno ponovo otvori civilne vazdušne rute.
Prema pisanju britanskog „Telegrafa“, plan bi se mogao sprovesti u fazama, počevši od zapadnog dela zemlje i polako se šireći na celu zemlju. Obnavljanje vazdušnog saobraćaja se smatra ključnim za podsticanje investicija u razorenu zemlju i povratak izbeglica.
U početku, misija, koristeći zapadne borbene avione i sisteme protivvazdušne odbrane, otvorila bi aerodrome u Lavovu i drugim gradovima zapadne Ukrajine. Kako poverenje u primirje raste, misija bi se proširila na istok, ka Kijevu i drugim gradovima.
(Kurir.rs/Telegraph.co.uk/Index.hr)